Pohapšeni zbog zločina jedinice Miće

Tweet

Pripadnici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) uhapsili su danas 13 osoba osumnjičenih za ratne zločine počinjene na području Doboja i Teslića.

Među uhapšenim prvoosumnjičeni je Andrija Bjelošević, nekadašnji načelnik Centra službe bezbjednosti Doboj, zatim njegov pomoćnik u dobojskom CSB-u Milan Savić, te ratni čelnici policije u Tesliću Dušan Kuzmanović, Predrag Markočević i Marinko Đukić. Ostala osmorica uhapšenih bivši su pripadnici zloglasne oružane formacije "Miće": Miroslav Pijunović, Dobrivoj Ćulibrk, Dragan Marijanović, Dario Slavuljica, Saša Gavranović, Predrag Subotić, Vitomir Dević i Zoran Šljuka.

- Osumnjičeni su da su počinili ratne zločine i zločine protiv čovječnosti na području Doboja i Teslića, u kojima je ubijeno najmanje 40 žrtava, izvršen progon, prisilno preseljenje i nezakonito zatočenje više stotina osoba, kao i pljačkanje i razaranje imovine žrtava bošnjačke i hrvatske nacionalnosti - saopšteno je iz Tužilaštva BiH, po čijem su nalogu hapšenja juče izvršena na području Doboja, Teslića i Dervente.

Uhapšeni Andrija Bjelošević nosilac je liste Stranke pravedne politike za Narodnu skupštinu RS iz Izborne jedinice četiri na predstojećim opštim izborima. Politički su aktivni i Predrag Markočević, odbornik Skupštine opštine Teslić, koji je lani isključen iz SRS - dr Vojislav Šešelj, kao i Marinko Đukić, odbornik DNS-a u Skupštini ove opštine.

Ratni zločini, koje Tužilaštvo BiH pripisuje nekadašnjim čelnicima dobojske i teslićke policije i pripadnicima "Mića", izvršeni su sredinom 1992. godine.

- Istraga u ovom predmetu odnosi se na ratne zločine koje su počinili pripadnici oružane formacije 'Miće', a u okviru kojih je izvršen prisilni progon bošnjačkog i hrvatskog stanovništva iz Teslića i više okolnih naselja - kažu u Tužilaštvu BiH.

Boris Grubešić, glasnogovornik ovog tužilaštva, rekao je da se radi o složenom i opsežnom predmetu kategorije dva, gdje su osumnjičeni višeg stepena odgovornosti. Podsjetio je da je u ovom predmetu istraga započeta u tužilaštvu Haškog tribunala, nakon čega je ustupljena pravosuđu BiH.

Prvoosumnjičeni Andrija Bjelošević 2011. godine u Haškom tribunalu svjedočio je u korist odbrane Miće Stanišića, nekadašnjeg ministra unutrašnjih poslova RS. Bjelošević je tada odgovornost za zločine "Mića" prebacivao na Obrena Petrovića, aktuelnog gradonačelnika Doboja, koji je u ratu bio šef Policijske stanice u ovom gradu. Petrović je kao svjedok tužilaštva uzvratio tvrdnjom da je "Bjelošević u svojoj kancelariji mogao da čuje zvuke prebijanja Bošnjaka i Hrvata", zatočenih u zgradi dobojske policije.

Haški tužilac pitao je Bjeloševića i zašto je u septembru 1992. godine predložio da budu vraćeni na funkcije čelnici policije u Tesliću Markočević, Kuzmanović i Đukić, iako su bili na rukovodećim mjestima ranije kada su pripadnici "Mića" počinili zlodjela. Bjelošević je odgovorio da ga je zadovoljilo Kuzmanovićevo objašnjenje da zločine nisu smjeli prijaviti zbog straha za vlastitu sigurnost, te napomenuo da je vodio zabilješke o svemu i obećao da će pomoći u rasvjetljavanju počinjenih zločina.

Odgovornost za zločine "Mića" u Tesliću na Predraga Markočevića i Marinka Đukića krajem prošle godine prebacio je bivši pripadnik ove jedinice Miroslav Pijunović, koji je takođe juče uhapšen. Protiv Pijunovića postupak se vodi u Okružnom sudu u Doboju, gdje je negirao krivicu za ubistva i premlaćivanja civila u Tesliću.

- Naloge za privođenje dobijali smo od komandira policije Predraga Markočevića i šefa Kriminalističke službe Marinka Đukića. Šefovi policije odlučili su da se zbog nabavke novih radio-stanica novac prikupi od građana - izjavio je Pijunović u sudnici.

Govorio je i o sudbini Rasima Galijaševića, nekadašnjeg predsjednika opštine Teslić, kojem se u ljeto 1992. godine nakon zarobljavanja izgubio svaki trag. Pijunović je rekao da je Galijaševića iz zgrade Teritorijalne odbrane u Tesliću doveo u stanicu policije po naređenju šefa Kriminalističke službe Marinka Đukića.

- Čuo sam kasnije ko ga je odveo. Više ga nisam viđao - izjavio je Pijunović, koji je u svojoj odbrani potvrdio navode iz istrage da je od zarobljenih Hrvata i Bošnjaka uziman ogroman novac "kako bi otkupili svoju glavu".

Objasnio je da je od poznatog teslićkog stolara Joze Martinovića uzeo ukupno 30.000 njemačkih maraka koje je predao svom pretpostavljenom Milanu Saviću, jednom od načelnika u CSB-u Doboj.

Uhapšeni

1. Andrija Bjelošević, rođen 1954. godine, bivši načelnik CSB Doboj

2. Milan Savić, rođen 1952. godine, jedan od načelnika u CSB Doboj

3. Dušan Kuzmanović, rođen 1955. godine, jedan od načelnika policije u Tesliću

4. Predrag Markočević, rođen 1957. godine, komandir policije u Tesliću

5. Marinko Đukić, rođen 1964. godine, šef Kriminalističke službe u Tesliću

6. Miroslav Pijunović, rođen 1956. godine, pripadnik policijske formacije "Miće"

7. Dobrivoj Ćulibrk, rođen 1956. godine, pripadnik "Mića"

8. Dragan Marijanović, rođen 1971. godine, pripadnik "Mića"

9. Dario Slavuljica, rođen 1973. godine, pripadnik "Mića"

10. Saša Gavranović, rođen 1966. godine, pripadnik "Mića"

11. Predrag Subotić, rođen 1972. godine, pripadnik "Mića"

12. Vitomir Dević, rođen 1967. godine, pripadnik "Mića"

13. Zoran Šljuka, rođen 1957. godine, pripadnik "Mića"

Zahvala MUP-u RS i OBA

Iz Tužilaštva BiH saopštili su da će 13 osumnjičenih biti predato postupajućem tužitelju koji će ih ispitati, nakon čega će donijeti odluku o pokretanju prijedloga za određivanje mjere pritvora ili mjera zabrane u skladu sa zakonom.

Tužilaštvo je zahvalilo MUP-u RS na pruženoj podršci na terenu tokom realizacije aktivnosti i istrage, kao i pripadnicima Obavještajno-sigurnosne agencije BiH na pruženim informacijama.

Dodik: Egzekucija nad Srbima

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da su Sud i Tužilaštvo BiH formirani da bi vršili nepravdu i egzekuciju nad Srbima.

- Ove institucije to pokazuju otkako su formirane - rekao je Dodik, komentarišući hapšenja za ratne zločine na području Doboja i Teslića.

On je napomenuo da je vidljivo da nisu procesuirana lica odgovorna za zločine počinjene nad Srbima.

Hapšenja 13 demobilisanih boraca VRS osudile su Boračka organizacija RS, Savez logoraša RS i Organizacija porodica zarobljenih, poginulih boraca i nestalih civila RS.

(IZVORI: Nezavisne)